Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje školska ustanova, u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu i Zakonom o radu, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine. Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uzeti u obzir potrebe organizacije rada. Poslodavac mora radnika najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijestiti o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja. Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegova korištenja, koristiti kada on to želi, osim ako posebno opravdani razlozi na strani školske ustanove to onemogućuju.
document Korištenje godišnjeg odmora prema zahtjevu zaposlenika (24 KB)
Osoba koja ima pravo prednosti kod prijma u državnu službu prema posebnom zakonu, dužna je u prijavi na natječaj pozvati se na to pravo i ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima.
Osoba koja ne bude primljena u državno tijelo, ukoliko smatra da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju, da bi ostvarila navedeno pravo može izjaviti žalbu protiv rješenja o prijmu, u roku od 15 dana od dana primitka rješenja.
Žalba se podnosi tijelu koje je raspisalo natječaj, a o žalbi odlučuje Odbor za državnu službu. Odbor za državnu službu neovisno je tijelo za rješavanje žalbi sa sjedištem pri Ministarstvu uprave.
Propisi kojima je utvrđeno pravo pojedinih osoba na prednost pri zapošljavanju:
1. Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji
(„Narodne novine“, broj 121/2017)
Navedeni Zakon obvezuje državna tijela da prilikom zapošljavanja službenika i namještenika daju prednost nezaposlenom ukoliko ispunjava tražene uvjete iz natječaja, odnosno oglasa i to sljedećim redoslijedom:
● djetetu smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskog branitelja bez oba roditelja ili bez roditeljske skrbi
● djetetu smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
● hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata
● članu uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
● dragovoljcu iz Domovinskog rata
● hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata redoslijedom od duljeg prema kraćem vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
●djetetu umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, ako je korisnik zajamčene minimalne naknade
● djetetu umrlog dragovoljca iz Domovinskog rata, ako je korisnik zajamčene minimalne naknade
● djetetu umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa 100 dana borbenog sektora, ako je korisnik zajamčene minimalne naknade
● djetetu dragovoljca iz Domovinskog rata, ako su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade i
● djetetu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa 100 dana borbenog sektora, ako su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade.
Da bi ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju, osoba koja ispunjava uvjete za ostvarivanje toga prava, dužna je uz prijavu, odnosno ponudu na natječaj priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta iz natječaja i oglasa te ostalu dokumentaciju navedenu u članku 103. Zakona o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji.
2. Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina („Narodne novine“ broj 155/02, 47/10 i 80/10)
Odredbom članka 22. stavka 2. navedenoga Zakona pripadnicima nacionalnih manjina osigurava se zastupljenost u tijelima državne uprave i pravosudnim tijelima vodeći računa o sudjelovanju pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu na razini na kojoj je ustrojeno tijelo državne uprave ili pravosudno tijelo i stečenim pravima.
U popunjavanju mjesta u tijelima državne uprave i pravosudnim tijelima prednost pod istim uvjetima imaju predstavnici nacionalnih manjina. Kandidat koji se poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju sukladno članku 22. navedenog Zakona, uz prijavu na natječaj, pored dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, nije dužan dokazivati svoj status pripadnika nacionalne manjine.
3. Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom
(„Narodne novine“ broj 157/13)
Sukladno članku 9. navedenoga Zakona, državna tijela dužna su prilikom zapošljavanja osobi s invaliditetom dati prednost pod jednakim uvjetima.
Da bi ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju, osoba s invaliditetom dužna je uz prijavu na natječaj ili oglas, pozvati se na to pravo te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, kao i dokaz o utvrđenom statusu osobe s invaliditetom.
4. Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata
(„Narodne novine“, broj 33/92, 77/92, 27/93, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 108/96, 82/01, 103/03 i 148/13)
Sukladno članku 48.f navedenog Zakona, državna tijela obvezna su pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima dati prednost:
Prednost ostvarivanja prava na zapošljavanje ostvaruje se redoslijedom od točke 1. prema točki 3. navedenog članka pod uvjetom da nema kandidata iz članka 101. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji koji imaju prednost.
Prednost pri zapošljavanju može se ostvariti samo jednokratno, osim u slučajevima zasnivanja radnog odnosa na određeno vrijeme, a ne mogu ga ostvarivati osobe kojima je radni odnos prestao otkazom zbog skrivljenog ponašanja radnika, otkazom radnika ili sporazumom.
5. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike
(„Narodne novine“ 112/2017)
Službeniku i namješteniku, za čijim je radom prestala potreba u državnom tijelu, to državno tijelo je dužno ponuditi prijem u državnu službu, odnosno sklapanje ugovora o radu, ako se u roku od jedne godine ukaže potreba za obavljanjem poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik bio raspoređen u trenutku kada je za njegovim radom prestala potreba.
Prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, možete ostvariti pravo prednosti pri zapošljavanju pod određenim uvjetima
Prilikom zapošljavanja na neodređeno vrijeme službenika i namještenika temeljem javnog natječaja, kao i prilikom zapošljavanja na određeno vrijeme temeljem oglasa ili u postupku zapošljavanja provedenom na drugi način, tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti i druga državna tijela, tijela javne uprave, javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske te pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima obvezni su dati prednost pod jednakim uvjetima nezaposlenom i to sljedećim redoslijedom:
Iznimno, ako spadate u jednu od prethodno navedenih kategorija pravo prednosti pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima može ostvariti i ako ste zaposleni na poslovima koji ne odgovaraju vašoj stručnoj spremi ili prilikom popunjavanja radnog mjesta temeljem internog oglasa.
Prijava na natječaj
Ako se pozivate na pravo prednosti pri zapošljavanju uz prijavu na natječaj ili oglas, potrebno je priložiti:
Zahtjev za nadzor
Ako smatrate da vam je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju, možete ako se radni odnos zasniva rješenjem u roku od 30 dana od dana izjavljivanja žalbe na rješenje o prijmu u službu izabranog kandidata podnijeti predstavku upravnoj inspekciji radi provedbe inspekcijskog nadzora ili ako se radni odnos zasniva ugovorom o radu, možete podnijeti zahtjev nadležnoj inspekciji za provedbu nadzora u roku od 30 dana od dana dostave obavijesti o sklapanju ugovora o radu s izabranim kandidatom ili u roku od 30 dana saznanja o sklapanju ugovora o radu s izabranim kandidatom, a najkasnije u roku od šest mjeseci od sklapanja ugovora o radu s drugim kandidatom.
Dodatne informacije:
Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
Ružica Vukobratović,dipl.iur.
UVID U NEOPREZIVE PRIMITKE RADNIKA ŠKOLE
KOJI RADI ISTOVREMENO U DVIJE ILI VIŠE ŠKOLA
PUTEM E-POREZNE
Radnici škole koji rade istovremeno u dvije ili više škola za isplatu regresa za 2020. godinu za godišnji odmor nisu obvezi podnijeti pisanu izjavu školama/poslodavcima.
Od 2. siječnja 2020. sukladno članku 83. stavku 5. Zakona o porezu na dohodak škole imaju mogućnost uvida u neoporezive primitke radnika koji istovremeno rade u dvije ili više škola putem e- Porezna u sklopu profila poreznog obveznika (radnika škole)
UVID U NEOPOREZIVE PRIMITKE JOPPD.
Zakon o porezu na dohodak („Narodne novine“, broj 115/16, 106/18, 121/19 i 32/20) u članku 83. stavku 5. uređuje:
(5) Porezna uprava može, putem sustava e-Porezna, temeljem podataka iz svojih službenih evidencija omogućiti poslodavcima i isplatiteljima plaće uvid u podatke koji se odnose na isplaćene neoporezive primitke koje radnik može ostvariti od više poslodavaca i isplatitelja plaće do određenoga godišnjeg iznosa u poreznom razdoblju te uvid u neiskorišteni iznos osobnog odbitka u slučaju iz članka 26. stavka 6. ovoga Zakona.
Pravilnik o porezu na dohodak (Narodne novine, broj10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19 i 1/20) u članku 7. stavku 4. uređuje:
(4) Ako se primici iz stavka 2. r.br. 5. i r.br. od 32. do 35. te 38. ovoga članka isplaćuju radniku koji radi istovremeno kod dva ili više poslodavaca u poreznom razdoblju za koje se primci isplaćuju i/ili je tijekom poreznog razdoblja imao zasnovan radni odnos kod dva ili više poslodavaca, ali ne istovremeno, radnik je obvezan prije isplate primitaka svakom poslodavcu podnijeti pisanu izjavu u kojoj će navesti je li kod drugog i/ili bivšeg poslodavca ostvario isplatu tih primitaka za određeno razdoblje i u kojem iznosu. U slučaju da su navedeni primici već dijelom isplaćeni za isto razdoblje, neoporezivo se može isplatiti samo razlika do propisanog iznosa iz stavka 2. r.br. 5. i r.br. od 32. do 35. te 38. ovoga članka. Radnik nije obvezan podnijeti pisanu izjavu u slučaju primjene članka 83. stavka 5. Zakona.
Nove usluge e-Porezne od 2. siječnja 2020.
• Uvid u neoporezive primitke 22, 61, 63, 65, 66, 69 koji se nalaze u sklopu profila poreznog obveznika. Radi se o neoporezivim primicima kao što su prigodne nagrade (božićnice, naknade za godišnji odmor), novčane nagrade za radne rezultate i paušalne novčane nagrade za prehranu radnika, a omogućeno je da trenutni poslodavac ima mogućnost uvida u neoporezive primitke svojih radnika.
• Omogućen je Uvid u IP1 / IP2 / IP3 u sklopu profila poreznog obveznika za prethodnu godinu. Riječ je o iskazanim primicima od nesamostalnog rada koji ulaze u godišnji obračun poreza na dohodak (obračunati i isplaćeni) te one koji ne ulaze u godišnji obračun poreza na dohodak.
• Uvid u PK – u sklopu profila poreznog obveznika omogućeno je da bivši poslodavac ima uvid u PK obrazac za svojeg bivšeg radnika za posljednji mjesec rada najkasnije do dospjelosti plaće za posljednji mjesec rada
• Uvid u iskorišteni iznos osobnog odbitka – u sklopu profila poreznog obveznika omogućeno je da kod promjene poslodavca u istom mjesecu ili u razdoblju od dva mjeseca za redom, bivši poslodavac ima uvid u podatke za svojeg bivšeg radnika za posljednji mjesec rada, a najkasnije do dospjelosti plaće za posljednji mjesec rada.
• Mogućnost dostave obrasca EPOM (Evidencija o primicima od nesamostalnog rada za pomorce) putem e-Porezne.
Članak napisan 16. lipnja 2020. godine