Održivi razvoj i inkluzija kao strateški temelj urbane sigurnosti: Gradovi budućnosti između otpornosti, inovacija i zajedničkih politika
U organizaciji Sveučilišnog centra za integrativnu bioetiku Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske zajednice inovatora, Vijeća za prevenciju Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, Centra za potporu i inkluziju u zajednici te Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara, a uz podršku institucija, akademske zajednice i međunarodnih partnera, 28.5.2025. održana je međunarodna stručno-znanstvena konferencija pod nazivom: „Urbana sigurnost u 21. stoljeću: Lokalna zajednica u službi prevencije, inovacija, inkluzije i otpornosti“. Konferencija je okupila relevantne dionike iz područja znanosti, sigurnosti, urbanizma, tehnologije, obrazovanja, zdravstva, civilnog društva i lokalne politike, u cilju zajedničkog promišljanja integriranih rješenja za sigurnost i otpornost urbanih sredina u skladu s ciljevima održivog razvoja (UN Agenda 2030).
Urbana sigurnost između održivosti i tehnološke transformacije
Prof. dr. sc. Krešimir Buntak, pročelnik Odjela za logistiku i održivu mobilnost Sveučilišta Sjever, u svom izlaganju analizirao je koncept pametnih gradova iz perspektive sigurnosne politike i održivog planiranja urbane mobilnosti. Istaknuo je kako smart city pristupi mogu biti učinkoviti alati za unapređenje sigurnosti pod uvjetom da su temeljeni na etičkim načelima, interoperabilnosti sustava i uključivanju građana u procese odlučivanja.
Naglasio je potrebu za razvojem pametne infrastrukture, ali i socijalne dimenzije gradova: „Uspješan grad ne temelji se isključivo na tehnologiji, već na sposobnosti da integrira potrebe različitih skupina i upravlja rizicima s dugoročnim učinkom.“
Inovacije i sigurnost: znanstveni doprinos strateškoj otpornosti
Prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga, predsjednik Hrvatske zajednice inovatora, naglasio je nužnost jače povezanosti inovacijskih sustava sa sigurnosnim, obrazovnim i socijalnim politikama. U svom strateškom osvrtu na ulogu znanosti i istraživačko-razvojnih institucija u kontekstu urbane sigurnosti, istaknuo je važnost stvaranja nacionalnog ekosustava inovacija koji uključuje akademsku zajednicu, poduzetnike i lokalnu upravu. Posebno je istaknuo suradnju Hrvatske zajednice inovatora s europskim inovacijskim platformama te dao podršku konkretnim primjerima dobre prakse predstavljenima na konferenciji, poput inicijativa u području art terapije, društvenog poduzetništva i socijalnih inovacija.
Prof. dr. sc. Teo Giljević: Pravni okvir urbane sigurnosti ključan za održivi razvoj
prof. dr. sc. Teo Giljević istaknuo je da pravna jasnoća, lokalna participacija i civilni nadzor predstavljaju temeljne preduvjete za održivu i uključivu sigurnosnu politiku. Upozorio je na potrebu usuglašavanja nacionalnog zakonodavstva s lokalnim strategijama te razvoju mehanizama koji omogućuju građanima aktivno sudjelovanje u planiranju i praćenju sigurnosnih mjera. Zaključno, naglasio je da je urbana sigurnost strateški resurs održivog razvoja, koji zahtijeva transparentnost, međusektorsku suradnju i dosljednu zaštitu ljudskih prava.
Diplomacija, urbana sigurnost i održivi razvoj: Europski i regionalni pristupi
Na konferenciji istaknuta je ključna uloga međunarodne suradnje i regionalne koordinacije u postizanju održive urbane sigurnosti. Ermina Lekaj Prljaskaj, posebna savjetnica za Zapadni Balkan pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH, u svom izlaganju je naglasila da urbana sigurnost nadilazi granice lokalne politike te postaje transverzalni izazov koji zahtijeva usklađivanje s europskim normama, posebno u kontekstu proširenja EU i jačanja kapaciteta gradova. Istaknula je potrebu za diplomatskom suradnjom, zaštitom ranjivih skupina i promicanjem ljudskih prava, kao temelja integriranih razvojnih politika.
Sličan strateški naglasak iznio je dr. sc. Martin Berishaj, veleposlanik Republike Kosovo u RH i sveučilišni profesor, koji je urbanom sigurnošću pristupio kroz prizmu održivog razvoja. Istaknuo je kako sigurnosne strategije u jugoistočnoj Europi moraju integrirati obrazovanje, ekonomsku otpornost i participaciju zajednice, u skladu s ciljevima Agende 2030. Pozvao je na jačanje suradnje među gradovima regije, posebno u području kriznog upravljanja, participativnog planiranja i održive infrastrukture. Sudjelovanja Lekaj Prljaskaj i dr. Berishaja dodatno su osnažila međunarodnu dimenziju konferencije, potvrdivši da održiva urbana sigurnost zahtijeva sinergiju lokalnih kapaciteta i regionalnih razvojnih politika, uz utemeljenje u vrijednostima solidarnosti, jednakosti i inkluzije.
Kulturna baština kao strateški resurs održivog razvoja i urbane sigurnosti
dr. sc. Anto Brtan, ravnatelj Agencije za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca, Bosna I Hercegovina, istaknuo je da kulturna baština i održivi turizam moraju postati sastavni dio međunarodnih strategija za izgradnju otpornosti lokalnih zajednica. Naglasio je kako je u uvjetima rastuće društvene fragmentacije i radikalizacije ključno osloniti se na kulturni identitet kao alat povezivanja i prevencije, osobito kroz prekogranične inicijative i edukativne politike usklađene s ciljevima održivog razvoja (SDG 11, SDG 16 i SDG 17). “Kulturne i prirodne vrijednosti nisu samo turistički resursi – one su strateške točke stabilnosti. Uključivanjem u međunarodne sigurnosne politike, baština postaje temelj dijaloga, razumijevanja i zajedničkog djelovanja,” istaknuo je Brtan. Sudjelovanje dr. Brtana potvrdilo je važnost međunarodne suradnje i kulturne diplomacije u oblikovanju otpornih, pravednih i održivih urbanih sredina.
Urbana sigurnost zahtijeva holistički pristup i održive strategije
Nadalje, dr. sc. Irena Cajner Marović, pročelnica Odsjeka za sociologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, istaknula da sigurnost u gradu nije odgovornost samo jednog sektora, već rezultat suradnje lokalne uprave, institucija i građana. Naglasila je važnost holističkog pristupa koji uključuje urbanizam, socijalnu politiku, zdravstvo i participaciju, u skladu s ciljevima održivog razvoja (SDG 11 i 16). Urbana sigurnost, zaključila je, temelji se na povjerenju, uključivosti i strateškom planiranju.
Obrazovanje i lokalna uprava u funkciji održivog razvoja i urbane sigurnosti
dr. sc. Višnja Pranjić istaknula je kako je sigurnost u obrazovnim ustanovama postala strateški prioritet, osobito nakon kriznih situacija koje su ukazale na potrebu za međuresornom suradnjom i jačanjem institucionalne otpornosti. Uvođenje sigurnosnih djelatnika u škole vidi kao mjeru održivog razvoja, koja osigurava ne samo fizičku zaštitu, već i dugoročno mentalno zdravlje i obrazovnu stabilnost. Neven Mikša, bivši predsjednik Vijeća Gradske četvrti Gornja Dubrava, naglasio je važnost lokalne inicijative i suradnje zajednice u provedbi sigurnosnih politika. Istaknuo je da su zdravstvene i preventivne mjere, poput ugradnje AVD uređaja i suradnje s civilnim sektorom, dio šireg koncepta održivog urbanog razvoja. Oba su izlaganja ukazala da sigurnost, edukacija i participacija građana čine temelj otpornosti i socijalne kohezije – ključnih elemenata održivih zajednica u skladu s Agendom 2030.
dr. med. Jurica Kravaršćan, ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Istok, istaknuo je primarnu zdravstvenu zaštitu kao ključan element urbane sigurnosti i održivog razvoja. Upozorio je na potrebu intersektorskog povezivanja zdravstvenog sustava s obrazovanjem, policijom i socijalnom skrbi, osobito u kontekstu klimatskih i društvenih izazova. Posebno je naglasio važnost prevencije nasilja nad zdravstvenim djelatnicima, kao prijetnje funkcionalnosti sustava i povjerenju građana. Istaknuo je i mentalno zdravlje mladih kao prioritet, te pozvao na uspostavu zaštitnih protokola i lokalnih strategija koje pozicioniraju zdravstvene ustanove kao aktivne partnere u sigurnosnim i razvojnim politikama zajednice.
Zorica Gregurić, predsjednica Centra za potporu i inkluziju u zajednici i Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara, na konferenciji „Urbana sigurnost u 21. stoljeću“ naglasila je važnost lokalnih zajednica i braniteljskih udruga kao aktivnih dionika u izgradnji otpornih, inkluzivnih i održivih gradova. Poseban naglasak stavila je na terensku prevenciju, društvenu koheziju i međugeneracijsku solidarnost kao ključne mehanizme za osnaživanje zajednice. Gregurić je naglasila da održivi razvoj nije moguć bez ravnomjernog uključivanja svih društvenih skupina – osobito ranjivih – u kreiranje sigurnosnih politika i javnog prostora.
Predstavnici odgojno-obrazovnih ustanova, zdravstvenog i socijalnog sustava te organizacija civilnog društva, u okviru međunarodnog i interdisciplinarnog dijaloga, istaknuli su važnost intersektorske suradnje kao ključnog strateškog alata za oblikovanje inkluzivnih, sigurnih i održivih zajednica. Kroz akademski utemeljene primjere dobre prakse i uz potporu diplomatskih predstavnika, potvrđena je potreba za razvojem integriranih javnih politika koje povezuju obrazovanje, zdravstvo, socijalnu skrb i civilno društvo u zajedničkoj viziji urbane otpornosti i održivog razvoja.
Zaključno, mr. sc. Andreja Marcetić, predsjednica Organizacijskog odbora, naglasila je važnost integracije međunarodnih sigurnosnih normi poput ISO 22301 (upravljanje kontinuitetom poslovanja) i ISO 21542 (pristupačnost građevina) u lokalne strategije urbane sigurnosti. Istaknula je da sigurnost nije moguća bez dostupnosti, pristupačnosti i otpornosti zajednice, te da standardizirani pristupi upravljanju rizicima i univerzalnom dizajnu moraju postati temelj lokalnog planiranja. Poseban naglasak stavila je na potrebu intersektorske suradnje – zdravstva, obrazovanja, urbanizma i civilnog društva – u skladu s ciljevima održivog razvoja (SDG 3, 10, 11, 17). "Inkluzija i otpornost nisu više izbor – one su strateški preduvjet za sigurnost i održivost urbanih sredina," zaključila je Marcetić.
Zaključno
Održiva sigurnost kao društveni ugovor: strateški, međunarodni i inkluzivni izazov
Sudionici međunarodne stručno-znanstvene konferencije „Urbana sigurnost u 21. stoljeću“ jednoglasno su zaključili kako sigurnost više nije isključivo tehničko ili sektorsko pitanje, već ključna politička, razvojna i društvena kategorija. U doba geopolitičkih napetosti, klimatskih kriza i porasta socijalne fragmentacije, sigurnost postaje strateško polazište za izgradnju održivih, pravednih i otpornih urbanih sredina.
Povezivanje javne sigurnosti s mentalnim zdravljem, inkluzijom osoba s invaliditetom, digitalnom transformacijom, ekološkom održivošću i kulturnom diplomacijom prepoznato je kao prioritet ne samo lokalnih zajednica, već i europskih i međunarodnih sigurnosnih politika. U tom kontekstu, gradovi i regije postaju laboratoriji demokratskih inovacija u kojima se testiraju modeli participacije, otpornosti i socijalne pravde.
Konferencija je pružila platformu za dijalog između znanstvene zajednice, diplomacije, lokalne uprave i civilnog društva, čime je omogućena konsolidacija interdisciplinarnog znanja i formuliranje konkretnih preporuka za oblikovanje nacionalnih i europskih strategija urbane sigurnosti i održivog razvoja. Ovakvi forumi potvrđuju da inkluzivna i anticipativna sigurnost predstavlja temelj novog društvenog ugovora u 21. stoljeću — ugovora koji se temelji na suradnji, solidarnosti i ravnopravnosti svih građana.
Više o Konferenciji na: https://www.facebook.com/profile.php?id=61551895910770